ŽUČNI KAMENCI- česti uzrok bolova u trbuhu

Žučni kamenci su najčešća bolest žučnih putova i predstavljaju relativno čest poremećaj u populaciji. Učestalost se razlikuje ovisno o rasi, mjestu življenja i prehrani. Gotovo 10% ukupne populacije ima žučne kamence, a kod žena se pojavljuju čak 2 puta češće.

Rizični faktori za nastanak kamenaca
1-Prehrana svakako igra važnu ulogu u stvaranju žučnih kamenaca, pogotovo prehrana bogata masnoćama i ugljikohidratima, za kojom često posežemo u zimskim mjesecima. Naime, u tim mjesecima smo tradicionalno skloni jačoj hrani, koja pogoduje stvaranju žučnih kamenaca, ali i pojavi simptoma kod osoba koje već imaju ove kamence.

2-Pretilost rizični faktor za pojavu kamenaca. Nije toliko bitan sam kalorijski unos, već energetska neravnoteža koja pritom nastaje zbog manjka fizičke aktivnosti. Dokazano je da mršavost zaštićuje od pojave žučnih kamenaca.

3-Važni su i povišeni trigliceridi putem kojih dolazi do povećane sekrecije kolesterola u žuči te je veća mogućnost stvaranja kamenca. Važnu ulogu u stvaranju kamenaca ima i smanjeni rad i pokretljivost žučnog mjehura.

Simptomi bolesti
Bez obzira na vrstu, kamenci mogu imati promjer od 2 mm do 5 cm. Žučni mjehur može ispuniti jedan žučni kamenac ili može biti prepun manjih kamenaca. Krene li koji od njih prema tankom crijevu, najčešće zaglavi u vodu žučnog mjehura i tada uzrokuje tegobe.

Utješno je da gotovo 80% onih koji imaju žučne kamence nemaju tegobe, te da mnogi i dvije godine nakon početka stvaranja kamenaca nemaju nikakve simptome. Za ove kamence, koje ne prate simptomi bolesti, u medicini se koristi naziv ”tihi kamenci”.

Drugih 20% već 30 minuta nakon obilnog i masnog obroka može mučiti bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina i povraćanje.

No, “najspektakularniji” simptom kojeg stvaraju kamenci jest žučna kolika. Ona se prezentira kao jaka, konstantna, mukla bol u gornjem, desnom kvadrantu trbuha, odnosno pod desnim rebrenim lukom. Bol počinje naglo, iznenada, traje nekoliko sati, nakon čega ostaje osjećaj tupe, mukle boli naredna 24 sata. Bolesnici su često nemirni u potrazi za položajem tijela koji bi im smanjio bol. Bol se može karakteristično širiti pod desnu lopaticu.
Opstrukcija (začepljenje) žučnih vodova kamencem može dovesti do upale žučnog mjehura, kolecistitisa.

Dijagnoza kamenaca
Lijevo: uredan UZV prikaz žučnogmjehura. Desno: kamenac unutar žučnog mjehura.Lijevo: uredan UZV prikaz žučnog mjehura. Desno: kamenac unutar žučnog mjehura.

Osim fizikalnim pregledom, koji otkriva bolnost u gornjem desnom dijelu trbuha, žučni kamenci se dijagnosticiraju krvnim pretragama i ultrazvučnim pretragama, pri čemu je prednost ultrazvuka ta, što s 99% točnošću otkriva žučne kamence promjera svega 2 mm.

LIJEČENJE:

Indikaciju za kirurški zahvat predstavlja žučni kamenac koji daje simptome, stvara kliničke komplikacije, kao i prisutnost kamenaca u velikom žučnom vodu. Operacija se danas najčešće radi endoskopskim putem, uporabom kamere i specijalnih instrumenata, a može se raditi i klasičnim načinom pristupa otvaranjem dijela trbušne stjenke.

Prednost endoskopske metode je u manjem oštećenju trbušne stjenke, bržem poslijeoperativnom oporavku bolesnika i manje vidljivim ožiljcima. Kada žučni kamenci zadaju tegobe bolesniku, a on zbog poodmakle dobi ili ozbiljnih zdravstvenih problema ne može ići na operaciju, može se odrediti terapija lijekovima.

Oboljeli tada uzima pripravke žučnih kiselina (kenodeoksikolna i ursodeoksikolna kiselina) za otapanje kamenaca. No, kod nas se ovaj način liječenja rijetko primjenjuje jer pomaže samo kod čistih kolesterolskih kamenaca, čiji promjer nije veći od 1,5 cm.

Nakon operativnog zahvata potrebno je 4-6 tjedana pridržavati se uputa o žučnoj dijeti. Nakon navedenog perioda pacijentu se predloži da postupno uvodi u prehranu sve namirnice i jela osim izrazito masne i teške hrane koja se ne preporučuje uopće u svakodnevnoj prehrani, a ne samo nakon operacije žučnjaka.

Žučna dijeta
Kada osoba boluje od žučnih kamenaca ili drugih bolesti žučnog mjehura, obično se preporučuje prehrana/dijeta s niskim udjelom masti, kojom se nastoje izbjeći komplikacije.

U akutnoj fazi dijeta je lagana, lako probavljiva, uglavnom sastavljena od ugljikohidrata, s manje vlaknastih tvari, a nakon smirenja simptoma dodaju se i proteini te proširuje jelovnik. Treba voditi računa kako se hrana priprema – potrebno je odvojiti sve vidljive masnoće s mesa, a ono se priprema kuhanjem, parenjem ili pirjanjem, čak i pečenjem u specijalnim posudama bez dodatka masnoća, a ne prženjem. Treba jesti češće, ali da niti jedan obrok ne bude preobilan.

Nekoliko savjeta o pravilnom unosu masti:

  1. konzumirajte nemasno mlijeko (do 1% mliječne masti) i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti
  2. crveno meso u svome jelovniku zamijenite bijelim (piletina, puretina) i ribom
  3. nemojte jesti prženu hranu
  4. jaja konzumirajte oprezno, izbacite žumanjak
  5. uključite bogatstvo voća, povrća i sokova u prehranu
  6. izbjegavajte rafinirani šećer i slatkiše, te kofein i čokoladu
  7. izbjegavajte nagle promjene tjelesne mase