bolesti štitnjače

ŠTITNJAČA

ŠTITNJAČA

Uz krvne pretrage, u Poliklinici Lokrum može učinti ultrazvuk štitnjače koja je neinvazivna, u potpunosti neškodljiva dijagnostička metoda koja se koristi za procjenu veličine i strukture štitnjače, a idealna za detekciju čvorova odnosno tumora u štitnjači koji mogu biti dobroćudni i zloćudni.

Za dodatnu diferencijaciju otkrivenih čvorova pružamo i uslugu citološku punkcije štitnjače pod kontrolom ultrazvuka. To je dijagnostička pretraga čvorova štitnjače čiji rezultat nam govori radi li se o upalnim promjenama ili tumorski promijenjenim stanicama. O rezultatu analize ovisi i daljnji tijek liječenja. Nalaz punkcije javit ćemo vam u roku 3-5 dana.

Priprema za pregled

Za pregled, ultrazvuk i laboratorijsko mjerenje koncentracije hormona štitnjače u krvi nije potrebna nikakva posebna priprema. Nije potrebno biti na tašte za laboratorijsku obradu hormona.
Ultrazvučni pregled je potpuno bezopasna i bezbolna metoda snimanja štitnjače. Citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka izvodi se tankom iglom, ciljano i samo prema medicinskoj indikaciji nalaza ultrazvučnog pregleda, a trenutak nelagode je identičan kao kod običnog vađenja krvi.

štitnjača
štitnjača

ŠTITNJAČA

Štitnjača je neparna žlijezda smještena u donjem dijelu vrata. Ima dva režnja povezana središnjim suženim dijelom što joj daje oblik slova H. Normalna funkcija štitnjače je stvaranje i izlučivanje hormona u krv. Hormoni štinjače su trijodtironin (T3) i tiroksin (T4).

štitnjača
štitnjača

Najčešće bolesti štitnjače povezane su s poremećajem izlučivanja hormona. To su hipertireoza (pretjerano lučenje hormona) i hipotireoza(premalo lučenje hormona).
Simptomi poremećaja rada štitnjače su raznoliki i individulani, a ovise o vrsti i težini bolesti.
Hipertireoza: povišene vrijednosti T3 i T4, odnosno snižen TSH često ćemo pronaći u pacijenata koji se žale na nervozu, nemir, razdražljivost, umor, malaksalost, nesanicu, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, povišen arterijski tlak, mršavljenje, učestale stolice, poremećaj menstrualnog ciklusa i osjećaj pritiska u vratu. Kod težih slučajeva bolesti pojavit će se egzoftalmus (buljave oči) i smetnje vida.
Simptomi hipotireoze su posljedica sniženih koncentracija hormona i usporenog metabolizma naših stanica. Pacijenti se žale na slabost, pospanost, umor, depresiju, pomanjakanje koncentracije, usporen ritam srca, neuredne i bolne menstruacije, smanjen apetit, debljanje, promuklost, zatvor, blijedu i suhu kožu, podbuhlo lice, zadebljan jezik, natečene ruke i stopala, miksedem (generalizirani otok).

TUMORI ŠTITNJAČE:

Tumori štitnjače su novotvorine podrijetlom iz stanica štitnjače. Mogu biti dobroćudni ili zloćudni. Rizični faktori za pojavu zloćudnih tumora su zračenje glava i vrata te naslijeđe. Češće se javljaju u žena. Dobroćudni tumori su folikularni adenomi i adenomi Hurthleovih stanica, a zloćudni papilarni, folikularni, medularni i anaplastički karcinom. Većina tumora se javlja bez ikakvih simptoma. Obično se tumor štitnjače javlja u obliku čvora u štitnjači ili pojavom uvećanog limfnog čvora na vratu. U postavljanju dijagnoze najčešće koristimo citološku punkciju čvora pod kontrolom UZV-a, a definitivna dijagnoza se postavlja histološkim pregledom.

štitnjača
štitnjača

UPALE ŠTITNJAČA

AKUTNA UPALA: Vrlo je rijetka. Nastaje širenjem bakterija iz okoline, putem krvi ili ozljedom štitnjače. Prisutni su opći znakovi upale (povišena tjelesna temperatura, opća slabost) te lokalni znakovi: otok štitnjače, vrlo jaka bol u vratu, crvenilo i toplina kože na vratu. Upala se liječi primjenom antibiotika, a u slučaju gnojne upale i kirurški (incizija i drenaža).
SUBAKUTNA UPALA ŠTITNJAČE – de Quervainov tireoiditis
Radi se o prolaznoj upali štitnjače, obično nakon blage virusne infekcije gornjih dišnih putova. Bolest počinje pojavom umora, opće slabosti, a zatim se pojavi bolan otok štitnjače praćen subfebrilnom temperaturom. Bol se javlja pri gutanju, a može se širiti u vrat i prema uhu. Karakteristično je nekoliko faza bolesti: prva faza-faza prolazne tireotoksikoze (snižen TSH i povišeni hormoni štitnjače) u kojoj je prisutna i jako ubrzana sedimentacija eritrocita, potom faza hipotireoze (povišen TSH, sniženi hormoni štitnjače) – najčešće prolazna, no ponekad je potrebna nadomjesna terapija, te faza opravka (eutireoza – uredan TSH i hormoni štitnjače). Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, laboratorijskih nalaza te nalaza UZV-a štitnjače uz eventualnu citološku punkciju. Prognoza je dobra, a u 5-10% slučajeva ostaje trajna hipotireoza pa je potrebno doživotno nadomjesno liječenje (levotiroksin).

KRONIČNA AUTOIMUNA BOLEST ŠTITNJAČE: Hashimotova bolest, limfocitni tireoiditis

Nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava uz genetsku predispoziciju. Većina osoba ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Češće se javlja u žena generativne dobi, ali se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Glavno obilježje bolesti je autoimuna destrukcija tkiva štitnjače, pojava gušavosti sa ili bez poremećaja u samoj funkciji žlijezde (hipotireoza, rjeđe hipertireoza). Dijagnoza se postavlja nalazom pozitivnih anti-TG i anti-TPO antitijela, tipičnog nalaza UZV-a štitnjače uz eventualnu citološku punkciju. U fazi eutireoze TSH i hormoni štitnjače su uredni i u toj fazi nema simptoma (eventualno smetnje u vidu nelagode ili stezanja u vratu), a trajanjem bolesti često dolazi do razvoja hipotireoze; hipotireoza često nastupi za vrijeme trudnoće. Liječe se eventualne posljedice kronične upale, dakle hipotireoza odnosno hipertireoza.

EUTIREOTIČNA GUŠA (STRUMA)

Guša ili struma označava povećanu štitnjaču. Eutireotična odnosno netoksična guša je ona koja nije uzrokovana poremećajem rada štitnjače, autoimunom bolesti, upalom ili tumorom.
Najčešći uzrok endemske guše je manjak joda, a sporadične nasljeđe. Unutarnji čimbenik važan za razvoj guše je spol; guša je 5-10 puta češća u žena. Od okolišnih čimbenika ističu se: količina joda, lijekovi, stres, infekcije i pušenje. Guša obično ne izaziva smetnje, ali ako je velika može izazvati nelagodu i stezanje u vratu, rijetko smetnje gutanja, disanja ili promuklost. Hormonski status štitnjače je uredan.
Dijagnoza guše se postavlja klinički, a ultrazvučni pregled dat će uvid u veličinu štitnjače, strukturu tkiva i prisutnost čvorova. Operativno liječenje može se provesti bilo zbog estetskih razloga ili zbog veličine guše, odnosno zbog simptoma pritiska na okolne strukture (jednjak, dušnik).

popularni tagovi: štitnjača dermatologija – bolest štitnjača

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *