Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena.
Kod koga postoji rizik
Nedavno su dva gena, BRC1 i BRC2, povezana s nasljednim zloćudnim tumorom dojke. Utvrđen je cijeli niz drugih predisponirajućih čimbenika, uključujući prekomjernu težinu, rani početak menstrualnog ciklusa, kasno rađanje kao i odsutnost rađanja. Zloćudni tumor dojke može se javiti i kod muškaraca, ali je kod njih mnogo rjeđi.
Statistike pokazuju da će se kod jedne od 8 ili 9 žena razviti zloćudni tumor dojke u nekoj životnoj dobi. Rizik se povećava eksponencijalno nakon tridesete godine života. Prosječna životna dob žena u kojih je uspostavljena dijagnoza zloćudnog tumora dojke je 60 godina. Općenito, stopa zloćudnih tumora dojke je niža u nerazvijenim zemljama i viša u razvijenijim zemljama (s izuzetkom Japana gdje je stopa prilično niska). Drugi čimbenici rizika uključuju zloćudni tumor dojke u obiteljskoj anamnezi, posebno kod majke ili rođakinja, u anamnezi dijagnosticirani zloćudni tumori dojke u prošlosti, zloćudni tumor ovarija, zloćudni tumor uterusa ili debelog crijeva, rani početak menstruacije (početak menstruacije prije 12 godina života) i/ili kasna menopauza (nakon 55 godine), bez trudnoća ili prva trudnoća nakon tridesete godine života, izlaganje zračenju.
Postmenopauzalna terapija estrogenom
I korištenje oralnih kontraceptivnih sredstava (kao što su estrogena i progesteronska oralna kontraceptivna sredstva) smatrala su se mogućim čimbenicima rizika, ali većina sadašnjih studija ne potvrđuje takav rizik. Istraživanja daju naslutiti da prehrana kod pojedinaca može imati utjecaj na mogućnosti dobivanja nekih vrsta zloćudnih tumora. Izgleda da je veća mogućnost da se zloćudni tumor dojke razvije kod žena čija prehrana sadrži vrlo visok postotak masnoće. Kod starijih žena sa prekomjernom težinom također postoji veći rizik. Neki znanstvenici vjeruju da prehrana s malom količinom masnoće, uzimanje dobro izbalansiranih obroka sa mnogo voća i povrća i održavanje idealne težine mogu smanjiti rizik kod žene. Postoje također ispitivanja koja sugeriraju nešto veći rizik od zloćudnih tumora dojke u žena koje konzumiraju alkohol, te se čini da rizik raste sa količinom konzumiranog alkohola. Još se uvijek ispituje mogućnost povezanosti prehrane i pojave zloćudnih tumora dojke.
SIMPTOMI
kvržica ili veća masa u dojci primijećena kod samopregleda dojki, obično bezbolna, čvrsta do tvrda sa nepravilnim rubovima,
kvržica ili veća masa u pazušnoj jami,
promjena u veličini ili obliku dojke,
iscjedak iz bradavice, obično krvava ili bistra do žuta tekućina, može izgledati kao gnoj,
promjena boje ili opipa kože na dojci, uvučena bradavica ili areola, naborane ili ljuskave, izgled narančine kore,
crvenilo,
pojačane/naglašene vene na površini dojke,
moguća (kod uznapredovale bolesti) pojava ranica na koži,
promjena u izgledu ili osjećaju bradavice, uvučena (retrakcija dojke), povećanje ili svrbež,
nelagodnost u dojci samo na jednoj strani,
povećanje dojke samo na jednoj strani,
bol u kostima,
gubitak težine,
nateknuće ruke,
bol u dojci.
Tag: rak dojke
DIJAGNOZA RAKA DOJKE
U slučaju pojave simptoma treba odmah otići svom liječniku obiteljske medicine koji će vas uputiti na daljnje pretrage. Potrebno je učiniti mamografiju ( kod žena starijih od 40 godina) i ultrazvuk dojki.
Ukoliko mamografija i ultrazvuk ukazuju na suspektnu malignu bolest radiolog će preporučiti daljnju obradu kao što je punkcija, biopsija te magnetsku rezonancu dojki.
LIJEČENJE RAKA DOJKE MOŽE BITI:
Lokalno (područje dojke i okolnog tkiva) : kirurška terapija, radioterapija (zračenje)
sistemsko (cijeli organizam): kemoterapija, hormonska terapija, biološka i ciljana terapija
Rak dojke se najčešće liječi različitim kombinacijama više vrsta liječenja. Određena se liječenja provode istodobno, a neka slijedom, jedno za drugim. Također je važno naglasiti da se plan liječenja može mijenjati, ovisno o tome koliko je uspješan. Odluku o najboljem načinu liječenja donijet će u dogovoru s bolesnicom liječnik onkolog.